POVRAT IMOVINE Zamjenik premijera dr. Goran Granić najavio skoru izmjenu Zakona o povratu imovine

Nikola Jelić i Kristina Turčin, “Jutarnji list”, Zagreb, 31. prosinca 2000. i 1. siječnja 2001. godine

U Zagrebu su, među ostalim,  oduzete današnja Nama u Ilici, koja se prije zvala Kastner&Oehler, zatim restoran Astoria u Draškovićevoj ulici, drogerija Univerzal u Ilici 2, tvornica likera Pokorny u Vlaškoj ulici, današnji Badel te brojni lokali na Jelačićevu trgu, u Ilici, Teslinoj, Praškoj, Jurišićevoj, Gajevoj, Preradovićevoj, Preobraženskoj, Mesničkoj, Gundulićevoj i Tomićevoj ulici i na   mnogim drugim atraktivnim lokacijama.

 

ZAGREB – Hrvatska vlada pripremila je izmjene Zakona o povratu oduzete imovine, kojima bi se pravo na povrat priznalo i za imovinu oduzetu za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

To nam je potvrdio dr. Goran Granić, zamjenik premijera i predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, dodavši da će se novi zakon u proceduri naći već u siječnju.

“Novi zakon donijet će tri ključne promjene. Prvo, razdoblje povrata obuhvatit će i imovinu oduzetu za vrijeme NDH. Time želimo priznati činjenicu da su imovinu oduzimali i u NDH, a ne samo u vrijeme komunizma. Osim toga, proširit će se broj osoba koje imaju pravo na povrat, a oduzeto će se u najvećoj mogućoj mjeri vraćati u naturi“, rekao je dr. Goran Granić.

 

 Što s privatnom imovinom

Prema njegovim riječima, Vlada je svjesna činjenice da će to značiti dodatrne financijske izdatke za državu pa će stoga između prvog i drugog čitanja zakona dodatno proučiti problem te odrediti granice      mogućnosti povrata.

 

Jedna od najzanimljivijih građevina oduzetih u NDH je Nama na Jelačićevu trgu

Te će se izmjene u prvom redu odnositi na Židove kojima je, prema dokumentaciji Povijesnog arhiva, NDH na osnovi rasnih zakona samo u Zagrebu oduzela 668 tvornica, lokala, i radionica, oko 2.000 stanova te goleme količine zlata i novca. Približna vrijednost opljačkane i oduzete imovine na području NDH procijenjena je u izvješću Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje ratnih zločina iz 1945. godine na 50 milijardi kuna!

Židovska je općina odmah nakon donošenja sadašnjeg zakona o povratu uputila svoj prijedlog o ocjeni ustavnosti i tražila da se u zakon uvrsti i imovina iz NDH. Ustavni je sud taj dio odbacio, objasnivši da je većinu imovine oduzete za NDH kasnije konfiscirala komunistička vlast.

“To je, što se tiče službenih zgrada Židovske općine, točno, no problem je privatna imovina. Židovske su općine imale 33 objekta, većinu u Zagrebu, a dosad su vraćena samo dva: zemljište u Praškoj ulici gdje je do 1943., kad su je ustaše sravnile sa zemljom, stajala sinagoga te jedna kuća u Petrinjskoj ulici” – rekao je Dragan Ekštajn, potpredsjednik Židovske općine u Zagrebu, te dodao kako mu je mogućnost izmjene Zakona, koju su Židovi već godinama tražili, dr. Granić najavio prije mjesec dana na seminaru o povratu imovine.

Židovska općina tražila je povrat i ostalih oduzetih objekata, među kojima su zgrada zaklade Hevra Kadiše u Amruševoj 10, rabinat na uglu Amruševe i Palmotićeve te zemljište u Amruševoj 6 gdje je sada Hospitalija, ali još nije dobila odgovor.

Pljačka Židova u više faza

No, privatni stanovi i lokali, činilo se, bili su nepovratno izgubljeni. Predsjednik Mesić ljetos je za boravka u SAD-u čelništvu B’nai B’irtha obećao povrat i te židovske imovine, a najavljene izmjene to će konačno operacionalizirati. Hrvatska bi se država uskoro trebala prihvatiti rješavanja stotinjak tisuća već podnesenih zahtjeva za povrat, a svaki dan može očekivati i nove. U Zagrebu je podneseno nešto više od polovice zahtjeva, odnosno njih oko 52 tisuće.

Pljačka židovske imovine počela je odmah nakon uspostave NDH. Prva faza sastojala se od kontribucije, odnosno obveznoga prikupljanja zlata i novca kojim su se, kako je govorila ustaška vlast, trebali spasiti Židovi. Tada je, primjerice, samo u prvom mahu u Zagrebu prikupljeno 1.000 kilograma zlata. Novac se nikada više neće moći vratiti jer Zakon, ni nakon izmjena, ne predviđa takav povrat.

U drugoj fazi počelo je oduzimanje tvornica i lokala kako bi se “odstranili nenarodni elementi”. U Zagrebu su, medu ostalim, oduzete današnja Nama Ilici, koja se zvala Kastner&Oehler, zatim restoran Astoria u Draškovićevoj ulici, drogerija Univerzal u Ilici 2, tvornica likera Pokorny u Vlaškoj ulici, današnji Badel, te mnogi drugi lokali na Jelačićevu trgu, u Ilici, Teslinoj, Praškoj, Jurišićevoj, Gajevoj, Preradovićevoj, Preobraženskoj, Mesničkoj, Gundulićevoj i Tomićevoj ulici te na mnogim drugim atraktivnim lokacijama. Istodobno se provodilo oduzimanje vila, kuća, zgrada i stanova u Zagrebu, poglavito u sjevernom dijelu grada.

Svu bi tu imovinu, kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, nasljednici ili još živi vlasnici mogli tražiti natrag u naturi ili zahtijevati tržišnu naknadu. Za Židove je, kako naglašava povjesničar Slavko Goldstein, od iznimne važnosti i zakonsko proširenje osoba koje mogu tražiti nasljedstvo, kao i činjenica da nasljednici ne moraju biti hrvatski državljani.

“Pravi su vlasnici gotovo svi već umrli ili su ubijeni. No, velika većina nema djece ili žive u inozemstvu, tako da pravo nasljedstva treba točno definirati, odnosno prenijeti i na nećake ili druge žive rođake”,  smatra Slavko Goldstein.