Kategorija: Imovina Židova u hrvatskom gospodarstvu (page 1 of 2)

Goran Granić šuti. Zašto kolega, možda imate nečistu savjest? Ljudima pripada ono što je njihovo!

dr. sc. Tomislav Dragun
ovlašteni financijski revizor
Zagreb – Pete poljanice 7

Zagreb, 18. veljače 2019.

Energetski institut “Hrvoje Požar”
Goran Granić, ravnatelj
(poslano e-mailom)
Savska c. 163
10000 ZAGREB

Cijenjeni g. Graniću,

Radim na vlastitom projektu “Hrvatsko gospodarstvo 1939.-1945.” tijekom kojega sam, kao podtemi, pristupio istraživanju “sudbine” oduzete imovine Židova, a slijedom zakonskih odredbi NDH iz 1941. godine. U svrhu oblikovanja podloge dotičnom istraživanju odlučio sam izraditi registar i povijesnu identifikaciju navedene imovine. U tom smislu obratio sam nizu fizičkih i pravnih osoba, koje bi ta građa mogla zanimati, a izvan bilo kakvih stranačkih i promičbenih okvira.

Znate, ja sam financijski revizor, i za mene vrijedi pravilo da je dva i dva uvijek četiri. I točka.

Vi slovite kao dobar poznavatelj toga pitanja, barem su moji informativni izvori te naravi, pa bih se iz toga razloga rado sastao s Vama i izmijenio misli o toj temi.

S poštovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj – utemeljen

Na temelju t. 6 Odluke o pokretanju povijesno-revizijskog projekta “Oduzeta imovina Židova u Hrvatskoj”, koju je Hrvatski uljudbeni pokret, Uljudbeno i gospodarsko društvo iz Zagreba, donio 22. veljače 2019. godine, ovim danas, 24. veljače 2019. godine, u Zagrebu, donosim sljedeću

ODLUKU

o osnivanju Registra oduzete imovine Židova u Hrvatskoj

Točka 1.

Ovim aktom bezuvjetno osnivam Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske u svrhu stvaranja radne podloge za povrat vlasničkih prava Židovima, u obliku, sadržaju  i pravu potpunog raspolaganja, koja su oni imali u trenutku kad im je dotična imovina oduzeta slijedom primjene propisa Nezavisne Države Hrvatske ili na neki drugi, u to doba zakoniti ili nezakoniti način.

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj bavit će se oduzetom imovinom u Hrvatskoj i ostalih nacionalnih, vjerskih i drugih društvenih ustroja.

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj koncentrirat će svoje aktivnosti na vrijeme postojanja Nezavisne Države Hrvatske, ali – bude li za tim potrebe – bavit će se s takvim događajima i izvan toga razdoblja.

 

Točka 2.

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj se utemeljuje, zasniva i osniva na autorskoj i projektnoj zamisli dr. sc. Tomislava Draguna, kojemu slijedom toga, pripadaju sva odatle proizlazeća autorska prava, uključujući temeljnu polaznu osnovicu da se vlasničko pravo na oduzetoj imovini definira kao stvarno pravo u trenutku njena oduzimanja, te se ne prihvaćaju nikakve kasnije vlasničke i korisničke intervencije, koja će se ugraditi u sve pravne akte koji proizlaze iz njegova djelovanja, odnosno istovrsnih djelovanja drugih osoba (fizičkih i pravnih), koja će se njihovom sadržinom i provedbenom metodologijom poslužiti.

 

Točka 3.

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj će djelovati kao trgovačko društvo sljedećih odlika:

Osnivač: dr. sc. Tomislav Dragun, Zagreb, Pete poljanice 7, OIB: OIB: 2653601506.

Sjedište: Zagreb, Pete poljanice 7

Tvrtka: “Registar oduzete imovine Židova”

Skraćena tvrtka: “Židovski registar”

Djelatnost (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti):

22.1 Izdavačka djelatnost

22.3 Umnožavanje snimljenih zapisa

65.1 Novčarsko posredovanje

65.12 Ostalo novčarsko posredovanje

65.2 Ostalo financijsko posredovanje

70.1 Poslovanje vlastitim nekretninama

70.2 Iznajmljivanje vlastitih nekretnina

70.3 Poslovanje nekretninama, uz naplatu ili po ugovoru

72.3 Obrada podataka

72.4 Izrada i upravljanje bazama podataka

72.6 Ostale djelatnosti povezane s računalima

73.2 Istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim i humanističkim znanostima

74.11 Pravni poslovi

74.12 Računovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi; porezno savjetovanje

74.13 Istraživanje tržišta i ispitivanje javnoga mnijenja

74.14 Savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem

74.15 Upravljačke djelatnosti holding-društava

74.40 Promidžba (reklama i propaganda)

74.50 Posredovanje u zapošljavanju

74.60 Istražne i zaštitne djelatnosti

74.80 Raznovrsne poslovne djelatnosti

74.81 Fotografske djelatnosti

74.82 Djelatnosti pakiranja

74.83 Tajničke i prevoditeljske djelatnosti

74.84 Ostale poslovne djelatnosti

75.2 Pružanje usluga zajednici kao cjelini

92.1 Filmska djelatnost i videodjelatnost

92.2 Djelatnosti radija i televizije

92.4 Djelatnosti novinskih agencija

92.5 Knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti

Točka 4.

“Registar imovine Židova” osniva se kao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću (za osnivača najpriklanijeg zakonski dopustivog oblika), koje će prerasti u trgovačko dioničko društvo.

 

Točka 5.

Osnivač je jedini vlasnik ovog trgovačkog društva kao društva s ograničenom odgovornošću, koji će zainteresiranim, ali i za njega prihvatljivim, osobama, kad preraste u dioničko društvo, besplatno  darovati dionice, zadržavajući za sebe samo onoliki broj dionica koliko to odgovara realno procijenjenoj vrijednosti njegove autorske i projektne zamisli.

 

Točka 6.

“Registar oduzete imovine Židova” će svoje djelovanje i profesionalno poslovanje u potpunosti regulirati konzorcijskim i drugim trgovačkim ugovorima.

 

Točka 7.

“Registar oduzete imovine Židova” vodi, u fizičkom i elektroničkom obliku, “Knjige oduzete imovine” sljedećeg sadržaja:

  1. Radni redni broj oduzete imovine
  2. Opis i odlike oduzete imovine, uključujući trenutak njihova oduzimanja od vlasnika
  3. Lokacija i zemljišno-knjižna identifikacija oduzete imovine
  4. Vlasničke promjene na oduzetoj imovini, a nakon što je ona početno oduzeta vlasniku
  5. Sadašnje vlasničko i korisničko stanje oduzete imovine
  6. Zbirka isprava o oduzetoj imovini
  7. Zaključci u svezi s oduzetom imovinom i prijedlozi za pravično rješavanje pitanja vlasništva nad njom

 

Točka 8.

Korištenje podataka i ostalih informacija iz “Knjiga oduzete imovine” smatra se poslovnom aktivnošću.

 

Točka 9.

“Registar oduzete imovine Židova”, kao trgovačko društvo, registrirat će se pri Trgovačkom sudu u Zagrebu.

 

Točka 10.

Za provedbu ove odluke zadužuje se dr. sc. Tomislav Dragun, OIB: OIB: 26536015067, kao direktor osnovanog društva.

 

Osnivač
“Registra oduzete imovine Židova”:

dr. sc. Tomislav Dragun

Što se to događa s “povratom” oduzete imovine Židova u Hrvatskoj?

Što više razmišljam o “povratu” oduzete imovine Židova u Hrvatskoj za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, sve mi se više čini da se to samo za tom imovinom liju krokodilske suze. Traži se nešto, a Boga se moli da se nikada ne nađe!

Zašto tako?

Naime, nakon što sam pogledao sve što je na tu temu u zadnje vrijeme, a ponešto i od ranije, rečeno i napisano utvrdio sam sljedeće.

Ad 1.

Imovina koju su Židovima oduzele ustaše nije vraćena.

“Nakon završetka rata u zagrebačku su se općinu počeli vraćati preživjeli, tražeći pomoć za privremeni smještaj i prehranu te uputu za povrat stanova i ostale imovine kao i zaposlenje. Zagrebačka se općina obnovila 1946. s 2500 članova, od kojih je oko 500 članova bilo iz drugih prijeratnih općina s područja Hrvatske i BiH. Nekoliko stotina preživjelih zagrebačkih Židova nije se vratilo, već se odselilo, uglavnom u mandatnu Palestinu i Ameriku. Većina privatne imovine, kao i imovina općina, što su ju oduzeli ustaše, nakon rata nije vraćena.” (“Židovi”, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67720)

Kako su ustaše, i nakon poraza u Drugom svjetskom ratu uspjeli zadržati oduzetu židovsku imovinu?

Ad 2.

Tvrdnja: Nastankom Nezavisne Države Hrvatske pojedinci i skupine su pljačkom prisvajali imovinu Židova.

Oduzimanje židovske imovine u Zagrebu započelo je odmah po proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, koja će ubrzo, u vezi s tim, izdati cijeli niz zakonskih odredbi.

U početku je to oduzimanje imalo sva obilježja pljačke, kada su pojedinci ili skupine ulazile u stanove ili poslovne prostore Židova te ih pljačkali ili im prisvajali imovinu.

Potrebno je ovdje razlikovati osobnu imovinu (onu koju je osoba stekla vlastitim poslovima) od imovine zajednice, koja se sastojala od imovine općina i raznih židovskih organizacija.” (Naida Michal Brandl: “Židovska topografija Zagreba kojeg više nema”, Historijski zbornik, 2016. godine, br. 1, str. 95)

Pitanje: Ako su pljačkaši u doba Nezavisne Države Hrvatske prisvojili imovinu Židova morali su svoje na razbojnički način stečeno vlasništvo upisati u zemljišnim knjigama. Kako su ga i nakon 1945. godine uspjeli zadržati?

Ad 3.

Tvrdnja: Imovina Židova identificirala se slijedom primjene zakonskih odredbi donesenih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Takva imovina je postala državno vlasništvo.

“Židovska imovina u NDH oduzimala se u nekoliko faza. Identifikacija židovske imovine obavljala se primjenom Zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941. godine. Imovina se prijavljivala Uredu za obnovu privrede. Cilj ove odredbe bio je sprečavanje otuđivanja židovske imovine, a osim obveze prijave imovine u roku od 20 dana, Židovi su morali popisati imovinu otuđenu od 10. travnja do 5. lipnja 1941. te se svako buduće otuđivanje svake imovine koja je prelazila redovnu kućnu potrebu moglo napraviti samo uz prethodno odobrenje Ministarstva narodnog gospodarstva. Židovsko poduzeće definiralo se kao tvrtka koja je u cijelosti ili djelomično pripadala Židovima ili tvrtka sa židovskim članovima uprave ili ravnateljstva.

Dana 7. kolovoza 1941. godine proglašena je Zakonska odredba o imovini osoba iseljenih s područja NDH, koja se odnosila i na židovsku imovinu. Državno ravnateljstvo za ponovu bilo je dužno odmah započeti postupak u kojem se pokretna i nepokretna imovina iseljenih osoba proglašava imovinom NDH.

Dva osnovna zakona o podržavljenju židovske imovine bila su Zakonska naredba o podržavljenju imetka Židova i židovskih poduzeća od 10. listopada 1941. i Zakonska odredba o podržavljenju židovske imovine od 30. listopada 1942. godine. Zakonska naredba ovlastila je Državno ravnateljstvo za ponovu da u svrhu obnove privrede (…) podržavi imetak svakoga Židova kao i svako židovsko poduzeće, uz naknadu ili bez naknade, u korist Nezavisne Države Hrvatske. Odluke o podržavljenju i eventualnoj naknadi donosilo je Državno ravnateljstvo za ponovu, a odluka o podržavljenju postizala je pravomoćnost časom njezinog izricanja. Prema drugoj Zakonskoj odredbi o podržavljenju imovine od 30. listopada 1942. godine vlasništvo NDH postaje sva imovina, kao i prava koja proizlaze iz imovine, svih osoba koje se smatraju Židovima u smislu točke 3 Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti od 30. travnja 1941, kao i nasljedstvo takvih osoba umrlih poslije 10. veljače 1941. godine, koja tim danom postaje vlasništvo NDH. Sve osobe koje su nezakonito došle u posjed takve imovine pozvane su da do konca studenoga vrate imovinu bez kažnjavanja. Nakon toga je svako posjedovanje podržavljene imovine bilo proglašeno krivičnim djelom. Izuzeti su bili oni Židovi, kojima je poglavnik priznao arijsko pravo.” (Naida Michal Brandl: “Židovska topografija Zagreba kojeg više nema”, Historijski zbornik, 2016. godine, br. 1, str. 97)

Pitanje: Kako je Nezavisna Država Hrvatska, iako je 8. svibnja 1945. godine prestala postojati, u svom vlasništvu zadržala oduzetu imovinu Židova?

Ad 4.

Tvrdnja: Komunistička vlast je i prije pada Nezavisne Države Hrvatske donosila zakone kojima je regulirala vlasničke odnose po svom ukusu. Tako je nastavila i nakon 8. svibnja 1945. godine.

“Još za vrijeme rata Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) te njihova predsjedništva donosili su zakone s ciljem reguliranja vlasničkih odnosa u novoj Jugoslaviji. Nakon proglašenja Ustava 1946. godine, zakonodavna su tijela nove države nastavila s donošenjem niza zakona, vezanih za ovo pitanje.” (Naida Michal Brandl: “Židovska topografija Zagreba kojeg više nema”, Historijski zbornik, 2016. godine, br. 1, str. 98)

Pitanje: Zašto nakon 1945. godine nisu propisi Nezavisne Države Hrvatske o vlasničkim odnosima jednostavno proglašeni ništetnima, kako bi automatski upisom u zemljišnim knjigama oduzeta imovina Židova opet došla u njihovo vlasništvo?

Ad 5.

Tvrdnja: Dobro napreduju (već  – tom trenutku – 71 godinu, op. m.) razgovori o povratu imovine Židova oduzete u doba Nezavisne Države Hrvatske.

“Svrha posjeta Hrvatskoj prije svega je bio razgovor o povratu oduzete židovske imovine tijekom II. svjetskog rata, kazao je jučer novinarima posebni izaslanik za pitanja holokausta američkog State Departmenta Nicholas Dean, no u razgovorima s predstavnicima vlasti dotaknuli su se, kako je kazao, aktualnih pitanja i problema. Izmjena zakona – Povrat oduzete imovine pitanje je oko kojeg surađujemo s Hrvatskom osam godina, a sada smo došli upoznati novu Vladu s tim problemom i zajedno djelovati. Odgovor iz Hrvatske bio je jako pozitivan – kazao je Dean. Kako doznajemo u Židovskoj općini Zagreb, hrvatski Židovi prvo žele da im se vrati ono što je moguće po sadašnjim zakonima, dok bi druga faza bila promjena postojećeg zakona o povratu tako da se omogući povrat imovine koji je ustaški režim oduzeo Židovima od 1941. do 1945. godine.” (Sandra Veljković i Dražen Ćurić, www.vecernji.hr, 13. travnja 2016. godine)

Pitanje: Tko Židovima treba vratiti oduzetu imovinu, ustaše ili netko drugi?

Možda ipak Goran Granić, ali što će biti, ako on nije ustaša?

Preostaje samo kratak zaključak:

Je li Vam poznata priča o ludom i zbunjenom?

Jeste.

Dobro, onda Vam je sve jasno.

Propisi Nezavisne Države Hrvatske moguće vezani uz imovinu Židova: 1941. godina

1.  “Službene novine Kraljevine Jugoslavije”

Važniji propisi koji se odnose na Banovinu Hrvatsku:

– Tekst Sporazuma (br. 281)

– Uredba o Banovini Hrvatskoj (br. 282)

– Uredba o ustroju banske vlasti (br. 284)

– Uredba o proračunu, računovodstvu i Računskom sudu Banovine Hrvatske (br. 287)

– Uredba o uređenju imovinskioh i financijskih odnosa između Banovine Hrvatske i onih banovina čiji su srezovi pripojeni Banovini Hrvatskoj (br. 290)

– Uredba o prenosu kredita, predviđenih u državnom budžetu za 1939-40 godinu na Banovinu Hrvatsku (br. 291)

 

2. “Narodne novine”, Službeni list Banovine Hrvatske

“Narodne novine” od br. 195 s nadnevkom 29. kolovoza 1939. godine službenim ukazom postaju Službeni list Banovine Hrvatske.

Tijekom 1939. godine u “Narodnim novinama” su objavljeni sljedeći važniji propisi:

– Dr. Ivan Subašić postavljen je za bana 26. kolovoza 1939. godine  (NN br. 195, 29. kolovoza 1939. godine

– Ukaz – mijenja se “Narodne novine, Službeni list Kraljevske banske uprave Savske banovine” u “Narodne novine, Službeni list Banovine Hrvatske” (NN br. 195, 29. kolovoza 1939. godine)

– Dr. Ivo Krbek postavljen je za podbana 9. rujna 1939. godine (NN br. 204, 11. rujna 1939. godine)

– Oprost kazne za djela protiv javne sigurnosti (NN br. 205, 12. rujna 1939. godine)

– Postavljenja predstojnika odjela: 22. rujna 1939. godine (NN br. 216, 25. rujna 1939. godine)

– Naredba o unutarnjem uređenju sudske vlasti (NN br. 273, 2. prosinca 1939. godine)

– Naredba o djelokrugu Odjela za pravosuđe (NN br. 275, 5. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova poljoprivrede sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova socijalne politike i narodnog zdravlja sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova prosvjete sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova šuma i rudnika sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova trgovine i industrije sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

Tijekom 1940. godine u “Narodnim novinama” su objavljeni sljedeći važniji propisi:

– Uredba o izbornom redu i ustrojstvu Sabora Banovine Hrvatske (NN br. 12, 16. siječnja 1940. godine)

– Prospekt Hrvatske enciklopedije (NN br. 41¸, 20. veljače 1940. godine)

– Odluka : Promjena naziva gospodarskih ustanova i škola (NN br. 43, 22. veljače 1940. godine)

– Uredba o financiranju Banovine Hrvatske (NN br. 74, 2. travnja 1940. godine)

– Pravilnik o osnivanju Ekonomskog instituta Banovine Hrvatske (NN br. 83, 12. travnja 1940. godine)

– Uredba o pomoćnoj vojsci zemaljske odbrane (NN br. 118, 28. svibnja 1940. godine)

– Rješenje o prenosu poslova iz nadležnosti Banovine Hrvatske od državnog pravobranioštva u nadležnost banovinskih odvetništva (NN br. 122, 1. lipnja 1940. godine)

– Naputak za izradu prijedloga proračuna izdataka i primitaka Banovine Hrvatske za godinu 1941. (NN br. 174, 2. kolovoza 1940. godine)

– Naredba o osnivanju Ureda za vanjsku trgovinu Banovinske Vlasti Banovine Hrvatske; odjel za obrt, industriju i trgovinu (NN br. 220, 27. rujna 1940. godine)

– Naredba o sastavu i djelokrugu Savjeta za gospodarska istraživanja (NN br. 242, 23. listopada 1940. godine)

– Naredba o osnivanju Nakladnog zavoda Banovine Hrvatske (NN br. 262, 16. studenog 1940. godine)

Tijekom 1941. godine u “Narodnim novinama” su objavljeni sljedeći važniji propisi:

– Autentično tumačenje člana 16. stav 1. Uredbe o izbornom redu i ustrojstvu Sabora Banovine Hrvatske (NN br. 8, 11. siječnja 1941. godine)

– Odredba o obveznom osnivanju gradskih aprovizacija u svim gradovima Banovine Hrvatske (NN br. 35, 12. veljače 1941. godine)

– Odobrenje osnivanja Ravnateljstva rudnika Banovine Hrvatske sa sjedištem u Novoj Gradiški te rudarske uprave u Oriovcu (NN br. 37, 14. veljače 1941. godine)

– Uredba o prenosu na Banovinu Hrvatsku odgovarajućeg dijela državnih fondova koji se odnose na poslove prenijete u nadležnost Banovine Hrvatske, kao i budućih prihoda tih fondova (NN br. 38, 15. veljače 1941. godine)

– Uredba o uređenju banovinske redarstvene službe Banovine Hrvatske (NN br. 65, 20. ožujka 1941. godine)

– Uredba o oružništvu (žandarmeriji) Banovine Hrvatske (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o razgraničenju posala Ministarstva unutrašnjih posala i banovine Hrvatske (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o ovlasti bana Banovine Hrvatske da naredbenbim putem propisuje odredbe o oružništvu (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o ovlaštenju bana Banovine Hrvatske za regulkiranje pitanja javne sigurnosti, mira i poredka (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o izmjeni Uredbe o ustroju Banske Vlasti (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o banovinskom sudu za zaštitu države, Stol sedmorice u Zagrebu (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o blagajničkim zapisima Banovine Hrvatske (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Pravilnik o organizaciji i poslovanju Nakladnog zavoda Banovine Hrvatske u Zagrebu (NN br. 80, 8. travnja 1941. godine)

Zadnji broj, br. 82/1941, “Narodnih novina”, kao Službenog lista Banovine Hrvatske, izašao je 10. travnja 1941. godine.

 

3. “Narodne novine” Države Hrvatske

Prvi broj “Narodnih novina”, Službenog lista Države Hrvatske izašao je 11. travnja 1941. godine

Tijekom razdoblja od 11. do 15. travnja 1941. godine u “Narodnim novinama”, Službenom listu Države Hrvatske objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Proglas Slavka Kvaternika (NN br. 1, 11. travnja 1941. godine)

– Zakon o osnutku vojske i mornarice Države Hrvatske (NN br. 1, 11. travnja 1941. godine)

– Zakon o prisezi vjernosti Državi Hrvatskoj (NN br. 1, 11. travnja 1941. godine)

– Naredba o obavljanju upravnih poslova (NN br. 1, 11. travnja 1941. godine)

– Odredba o poslovanju trgovina i tvorničkih pogona – 12. travnja 1941. godine (NN br. 2, 15. travnja 1941. godine)

– Proglas o uspostavi  Hrvatskog oružničkog zapovjedništva – 13. travnja 1941. godine (NN br. 2, 15. travnja 1941. godine)

– Postavljanje prinudne uprave Rudarskom udruženju talionice Caprag – 15. travnja 1941. godine (NN br. 2, 15. travnja 1941. godine)

Tijekom razdoblja od 16. do 28. travnja 1941. godine u “Narodnim novinama”, Službenom listu Države Hrvatske objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Odredba o imenovanju Prve Hrvatske državne vlade (NN br. 4, 17. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba za obranu naroda i države (NN br. 4, 17. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o sačuvanju hrvatske narodne imovine (NN br. 6, 19. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o nekretninama t.zv. dobrovoljaca (NN br. 6, 19. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o imenovanju povjerenika kod privrednih poduzeća (NN br. 7, 21. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o državnim odvjetništvima (NN br. 9, 23. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o imenovanju povjerenika kod šumsko-industrijskih i rudarskih poduzeća (NN br. 12, 26. travnja 1941. godine)

 

4. “Narodne novine” Nezavisne Države Hrvatske

“Narodne novine”, Službeni list Države Hrvatske, od broja 14 (29. travnja 1941. godine) postale su Službeni list Nzavisne Države Hrvatske

Tijekom razdoblja od 29. travnja do 24. lipnja 1941. godine u “Narodnim novinama”, Službenom listu Nezavisne Države Hrvatske objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Zakonska odredba o Službenom listu “Narodne novine” (br. 14, 29. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o državnom grbu, državnoj zastavi, poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda (NN br. 15, 30. travnja 1941. godine)- Zakonska odredba o osnivanju Ureda za obnovu privrede (NN br. 18, 3. svibnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o osnivanju Hrvatske Državne Banke (NN. Br. 25, 12. svibnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o dužnostima i pravima povjerenika imenovanih kod privrednih poduzeća (NN br. 30, 17. svibnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o promjenama Zakona o žandarmeriji od 6. studenog 1931. godine

– Zakonska odredba o istočnoj granici Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 47, 8. lipnja 1941. godine)

Tijekom razdoblja od 25. lipnja do 31. prosinca 1941. godine u “Narodnim novinama”, Službenom listu Nezavisne Države Hrvatske objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Zakonska odredba o Državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 59, 25. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o Uredu obće državne brojitbe (NN br. 132, 20. rujna 1941. godine)

 

5. Propisi Nezavisne Države Hrvatske koji se moguće odnose na imovinu Židova

Tijekom razdoblja od 26. kolovoza 1939. do 31. prosinca 1941. godine u “Narodnim novinama objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Naredba o promjeni židovskih prezimena i označavanju Židova i židovskih tvrtki (NN br. 43, 4. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o sprečavanju prikrivanja židovskog imetka (NN br. 44, 5. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća (NN br. 44, 5. lipnja 1941. godine)

– Provedbena naredba Zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941. godine – Obrazac prijave s uputama, Obr. 1 i 2 (NN br. 44, 5. lipnja 1941. godine)

– Naredba o utvrđivanju rasne pripadnosti državnih i samoupravnih službenika i vršitelja slobodnih akademskih zvanja, upute, obrasci (NN br. 44, 5. lipnja 1941. godine)

– Ispravak Zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941. godine (NN br. 48, 9. lipnja 1941. godine)

– Ispravak Naredbe Zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941. godine (NN br. 48, 9. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o izvlastbi zgrada u korist države (NN br. 49, 10. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o otuđivanju i poslovanju privrednih poduzeća, proteže se na cijelo područje Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 51, 14. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o preuzimanju novčanih zavoda (NN br. 70, 8. srpnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o imovini osoba izseljenih s područka Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 96, 7. kolovoza 1941. godine)

– Zakonska odredba o imovini osoba, koje su napustile područje Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 96, 7. kolovoza 1941. godine)

– Odredba o plaćanju najamnine u židovskim kućama (NN br. 115, 30. kolovoza 1941. godine)

– Zakonska odredba o izvlasbi privrednih poduzeća (NN br. 118, 3. rujna 1941. godine)

– Zakona odredba o izpitivanju podrietla imovine i o odfuzimsnjui imovine stečene nedopuštenim načinom (NN br. 137, 26. rujna 1941. godine)

– Zakonska odredba o podržavljenju imetka Židova i židovskih poduzeća (NN br. 149, 10. listopada 1941. godine)

– Zakonska odredba o imovini osoba izseljenih s područja Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 158, 21. listopada 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 184, 21. studenog 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 185, 22. studenog 1941. godina)

– Zakonska odredba o upućivanju nepoćudskih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore (NN br. 188, 26. studenog 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 192, 1. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 194, 3. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 195, 5. prosinca 1941. godine)

– Naredba o uvođenju novih upisnika u zemljišno-knjižnim uredima (NN br. 197, 6. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 201, 12. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 205, 17. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 209, 22. prosinca 1941. godine)

– Zakonska odredba o oduzimanju imovine osoba koje narušavaju javni mir i poredak (NN br. 213, 30. prosinca 1941. godine)

Projekt “oduzeta imovina Židova u Hrvatskoj”

HRVATSKI ULJUDENI POKRET, Uljudbeno i gospodarsko ortačko društvo, Zagreb, Pete poljanice 7, uz opću suglasnost članova i na temelju usmenog ugovora o osnivanju društva, donijelo je u Zagrebu 22. veljače 2019. godine sljedeću

 

ODLUKU

o pokretanju povijesno-revizijskog projekta

“Oduzeta imovina Židova u Hrvatskoj”

 

Točka 1.

Prihvaća se, u okviru znanstveno-istraživačkog projekta “Hrvatsko gospodarstvo 1939.-1945.” pokrenuti povijesno-revizijski projekt “Oduzeta imovina Židova u Hrvatskoj”.

Točka 2.

Ovaj revizijski projekt polazi od činjenica nastalih donošenjem i provedbom propisa Nezavisne Države Hrvatske koji su se koristili u cilju oduzimanja imovina Židova u Hrvatskoj.

Točka 3.

Ovaj revizijski projekt će se realizirati prema zamisli i projektnim rješenjima dr. sc. Tomislava Draguna, kojemu se u tom smislu priznaju sva autorska i organizacijska prava, a koje se sastoje od sljedećih izvedbenih polazišta:

  1. propisi Nezavisne Države Hrvatske kojima se oduzima imovina Židova su pravno, uljudbeno i civilizacijski neprihvatljivi, te se utvrđuje njihova potpuna ništetnost,
  2. slijedom primjene dotičnih propisa oduzeta imovina Židova se vraća u njihovo prvobitno vlasništvo, i to s trenutkom oduzimanja,
  3. sva daljnja preuzimanja, u vlasništvo ili korištenje, na navedeni način oduzete imovine Židova su nevažeća.

Točka 4.

Ovo ortačko društvo korist će sva uljudbeno i civilizacijski prihvatljiva sredstva kako bi se ostvarili ciljevi ovog povijesno-revizijskog projekta.

Točka 5.

Ovo ortačko društvo ne prihvaća i ignorira sve aktivnosti usmjerene na dosad primjenjivani oblik i način “povrata imovine Židova”, kao i neprihvatljivo definiranje vlasništva i raspolaganje s imovinom Židova koja im je oduzeta na prethodno navedeni način, a koje polazi od njihova izvornog vlasničkog prava na nju, kako u financijskom, tako i u fizičkom obliku.

Točka 6.

Zadužuje se i ovlašćuje dr. sc. Tomislav Dragun, opunomoćenik ovog ortačkog društva, učiniti sljedeće: (1) izraditi elaborat o realizaciji ovog povijesno-revizijskog projekta, (2) uspostaviti Registar (uključujući njegov sadržaj, oblik i izgled) oduzete imovine Židova, s kronologijskim tijekovima, i (3) zaključiti sve potrebite konzorcijske, izvedbene i druge tomu prispodobive ugovore i sporazume, s fizičkim i pravnim osobama, a u svrhu ostvarenja ovog povijesno-revizijskog projekta.

Točka 7.

Ovaj revizijski projekt počinje danom donošenja ove odluke, te nema čvrsto određen rok završetka.

 

 

Za članove ovog ortačkog društva:

dr. sc. Tomislav Dragun

opunomoćenik Ortaštva

Tko se je i kako domogao imovine Židova? (1)

Iz knjige Magdalene Lončarić “Židovska zajednica u Varaždinu” saznajemo mnogo zanimljivih informacija o sudbini imovine Židova u Varaždinu. Nu, kako Varaždin nije na kraju svijeta, to znači i u cijeloj Hrvcatskoj.

Varaždinska Židovska bogoštovna općina utemeljena je 1777. godine. Ona je “još 1811. uspjela je od varaždinskoga Gradskog poglavarstva ishoditi dopuštenje za useljenje prvih 29 židovskih obitelji u Varaždin. Tijekom nadolazećih godina njihov se broj stalno povećavao, pa je 1900. u Varaždinu bilo 728 Židova.” Taj je broj nakon Drugoga svjetskog rata spao na svega 42. Varaždinska Židovska općina ugašena je 1949. godine.

Što se je dogodilo s imovinom Židova u Varaždinu?

“Stradanja varaždinskih Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i bestidno oduzimanje njihove imovine nastavljeno je u Titovoj FNRJ. … Stvaranjem socijalističke Jugoslavije jednom oduzeti stambeni i gospodarski objekti te zemljišta Židova prešli su u druge ruke.”

Koje “druge ruke”?

“Brojni Varaždinci još uvijek nemaju pojma u čijim kućama žive i na koji su način njihovi preci stekli bivšu židovsku imovinu.”

Imaju li ti “drugi ljudi” ime i prezime?

“Zanimljiv je primjer Kukuljevićeva ulica. Naime, ona je prva u kojoj su nekada većinu stanovništva činili Židovi, a tu su izgradili i prvu bogomolju koja još uvijek postoji na kućnom broju 26. Kada bi danas prošli tom ulicom od kuće do kuće, vjerujem da ne bi zatekli nikoga od njih.”

Zbilja, zar bi to mogao učiniti socijalistički čovjek?

“Još jedna nepoznanica u ovoj priči je Grad Varaždin, jer još nitko nije istražio koju je sve imovinu prisvojio od ubijenih, iseljenih, odnosno besramno opljačkanih Židova. Javnost bi valjda napokon trebala doznati na koji se način od svibnja 1945. godine do današnjih dana upravljalo tom imovinom i u čijim je sve rukama završila.”

Ja mislim ipak da su bile prikrivene ustaške guje! Slažete li se sa mnom prof. Ivo Josipoviću?

Izvor:

“Tabu tema: Znaju li Varaždinci kako su se njihovi preci domogli kuća i druge imovine Židova?”, Regionalni Tjednik, Varaždin, 19. studenog 2017. godine

Promemorija znanstveno-istraživačkog projekta o oduzetoj imovini Židova

dr. sc. Tomislav Dragun

Pete poljanice 7

10000 ZAGREB

 

Zagreb, 1. prosinca 2018.

 

prof. dr. sc. Ivo Goldstein

ZAGREB

 

 

PROMEMORIJA

znanstveno-istraživačkog projekta “Status imovine Židova u Banovini Hrvatskoj i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u svezi s danas aktualnim odnošajima Židova i Hrvata”

 

Temeljni smjer istraživanja

Ovo je prožidovski, niti (ne daj Bože) prosrpski projekt, nego isključivo istraživanje prohrvatski usmjereno, ali uz kriterije istine i praktične učinkovitosti, na kojem će – uz ostale dobronamjerne znanstvenike  – raditi i hrvatski nacionalisti, nikako hrvatski disidenti. Tražit će se odgovori na pitanja: Što se je dogodilo s imovinom Židova u doba Nezavisne Države Hrvatske? – Zašto se je dogodilo to što se je dogodilo? – te: Kakve sve to ima posljedice po hrvatske nacionalne i državne interese i ciljeve? Nepristrano. Bez promičbe. Bez stranačke usmjerenosti, bilo čije.

Temeljni ciljevi istraživanja

Nastojat će se dati odgovore na pitanja o statusu imovine Židova u Banovini Hrvatskoj, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i u prvim poslijeratnim godinama, nakon završetka Rata, u Jugoslaviji, a što u sebi u prvom redu uključuje pronalaženje odgovora na sljedeća pitanja:

  1. Jesu li Židovi bili prepreka osamostaljenju Hrvatske kao državnog subjekata?,
  2. Je li “preuzimanje” imovine Židova bio definirani projekt?
  3. Tko je i na koji način je provodio “preuzimanje” imovine Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj?
  4. Kakvi su rezultati “preuzimanja” imovine Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, odnosno uopće u Hrvatskoj?
  5. Kako se, u svrhu prijateljskog razumijevanja i opće suradnje između Židova i Hrvata, mogu otkloniti posljedice “preuzimanja” imovine Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj?
Tijek istraživanja

Istraživanje će provesti (voditelj projekta) dr. sc. Tomislav Dragun sa svojim revizijsko-financijskim i informatičkim timom, a u suradnji s istaknutim i uglednim znanstvenicima židovske i hrvatske narodnosti.

Rad na projektu i njegovo financiranje

Projekt će biti realiziran u skromnim financijskim okvirima za koje će se tražiti potpora dragovoljnih darovatelja.

Projekt će biti realiziran u suradnji sa znanstvenim ustrojima i udrugama zainteresiranim za ovo pitanje.

Kriteriji sadržaja projekta
  1. Uvodno polazište: Čemu i zašto ovo istraživanje?
  2. Hrvatsko povijesno državno pravo: izvori, sadržina, ciljevi.
  3. Židovi i pitanje samostalne hrvatske države
  4. Imovina Židova u Banovini Hrvatskoj
  5. Zakonodavna regulacija imovine Židova u NDH
  6. Primjena zakonskih rješenja NDH u svezi s imovinom Židova
  7. Provedba zakonskih rješenja za “preuzimanje” imovine Židova u NDH
  8. Učinci zakonskih rješenja za “preuzimanje” imovine Židova i njihove provedbe u NDH – konkretni slučajevi
  9. Karakteristični slučajevi (vlasnici, poduzeća, zaposlenost, proizvodnja/usluge/financije, tržište) u svezi s “preuzimanjem” imovine Židova u NDH
  10. Promjene na imovini Židova “preuzetoj” tijekom NDH nakon 8. svibnja 1945. godine
  11. Današnja stanja imovine Židova koja je “preuzeta” u doba NDH
  12. Rezultati istraživanja, zaključna stajališta, prijedlozi za praktičnu ugradbu u akcijske programe

Pismo ministru državne imovine RH

HRVATSKI ULJUDBENI POKRET

Uljudbeno i gospodarsko ortačko društvo

Zagreb – Pete poljanice 7

091-33.88.431

hrvatska.uljudba@gmail.com

 

Zagreb, 8. veljače 2019.

dr. sc. Dragan Marić, ministar

Ministarstvo državne imovine RH

Dežmanova ulica 10

10000 ZAGREB

kabinet@midim.hr

Također:

Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, Filozofski fakultet u Zagrebu – igoldste@ffzg.hr

Prof. dr. sc. Milorad Pupovac, lider srpske manjine u RH – milorad.pupovac@ffzg.hr

Veljko Kajtazi, lider romske manjine u RH – veljko.kajtazi@sabor.hr;

Spomen područje Jasenovac, Ivo Pejaković, ravnatelj – ipejakovic@jusp-jasenovac.hr

Ministarstvo uprave RH, Lovro Kuščević, ministar –  kabinet@uprava.hr

Židovska općina Zagreb, Ognjen Kraus – jcz@zg.t-com.hr

Srpska pravoslavna crkva, Dr. Porfirije Perić, mitropolit -euozagreb@gmail.com

Nadbiskupski Duhovni Stol, Kardinal Josip Bozanić – uzgnadb@zg-nadbiskupija.hr

Igor Vukić – drustvo.jasenovac@gmail.com

dr. sc. Stjepan Razum, – srazum@arhiv.hr

Akademik Josip Pečarić, – pecaric@element.hr

 

Predmet:
Inicijativa uz Znanstveno-istraživački projekt
“Hrvatska gospodarstvo 1939.-1945.”,
zamolba za pristup izvorima.-

 

Cijenjena gospodo,

Radimo na vlastitom projektu “Hrvatsko gospodarstvo 1939.-1945” u kojemu je uključene i podtema: “Imovina Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”.

Za predmetno istraživanje bile bi nam, od koristi i Vaše dokumentarne spoznaje, te arhiv, pa predlažemo (molimo) za suradnju u tom smislu.

Ovo je samo prethodno pismo, pa ćemo ga potanje nadopuniti budete li u Vas razumijevanja za ovu našu zamolbu.

 

S poštovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun

opunomoćenik Ortaštva

voditelj projekta

Prilozi:

Hrvatsko gospodarstvo i imovina Židova

Vlada vraća Židovima 668 tvornica i 2.000 stanova koji su im oduzeti u NDH

Pravila Odbora za registraciju oduzete imovine Židova

Pravila Odbora za registraciju oduzete imovine Židova

HRVATSKI ULJUDBENI POKRET

Uljudbeno i gospodarsko ortačko društvo

Zagreb – Pete poljanice 7

 

Zagreb, 8. veljače 2019.

 

Na temelju odredbi usmeno zaključenog Ortačkog ugovora Hrvatski uljudbeni pokret, Uljudbeno i gospodarsko ortačko društvo, iz Zagreba, nastavno donosi ova

 

PRAVILA

Odbora za registraciju oduzete imovine Židova

 

Članak 1.

Članovi ovoga društva – ortaci uočavaju činjenicu da se često vode brojne rasprave u svezi s imovinom Židova oduzetom u doba Nezavisne Države Hrvatske.

 

Članak 2.

Članovi ovoga društva – ortaci, kao prokušani i iskusni društveni profesionalci, odlučili su drugačije prići istraživanju toga pitanja, pa u tom smislu utemeljuju Odbor za registraciju oduzete imovine Židova.

 

Članak 3.

Tako će u smislu čl. 2. ovih Pravila ovaj Odbor raditi na sljedećem:

  1. istražiti zakonski okvir koji je poslužio za oduzimanje imovine Židova u doba Nezavisne Države Hrvatske,
  2. identificirati pojedinačno svu imovinu Židova oduzetu u doba Nezavisne Države Hrvatske,
  3. locirati i utvrditi sadašnje stanje, te korištenje imovine Židova oduzete u doba Nezavisne Države Hrvatske, te izraditi pouzdan “Registar imovine Židova oduzete u doba Nezavisne Države Hrvatske”,

istodobno analitički doći do istinitih zaključaka o tome:

  1. Što su Židovi i njihova imovina 1941. godine doista značili u hrvatskom gospodarstvu?
  2. Što se je dogodilo s imovinom Židova u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, kako je ona tretirana nakon 8. svibnja 1945. godine, te kakvo je njeno stanje danas?
  3. Kakav je bio odraz vlasničkih promjena u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, naravno s obzirom na imovinu Židova, na efikasnost i snagu hrvatskog gospodarstva?

 

Članak 4.

Ovaj Odbor će izraditi stručno-izvedbeni elaborat u kome će potanko razraditi program: sadržinu i tijek aktivnosti u svezi s preporukama za pravedno rješavanje ovoga pitanja.

 

Članak 5.

Članovima ovoga društva – ortacima je poznato da je u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske Židovima “oduzeto 668 tvornica i 2.000 stanova” (“Jutarnji list”, Zagreb, 31. prosinca 2000. i 1 siječnja 2001. godine), pa će slijedom dotične činjenice i arhivske građe, do kraja istražiti sve ono što je u tom članku navedeno.

 

Članak 6.

Ovaj Odbor će surađivati sa svim pravnim i fizičkim osobama koje se bave proučavanjem života Židova u Hrvatskoj.

 

Članak 7.

Ovaj Odbor nema vremenskog i područnog ograničenja u svome djelovanju, a na njegovo čelo se postavlja opunomoćenik Ortaštava dr. sc. Tomislav Dragun.

dr. sc. Tomislav Dragun

opunomoćenik Ortaštva

Vlada vraća Židovima 668 tvornica i 2.000 stanova koji su im oduzeti u NDH

POVRAT IMOVINE Zamjenik premijera dr. Goran Granić najavio skoru izmjenu Zakona o povratu imovine

Nikola Jelić i Kristina Turčin, “Jutarnji list”, Zagreb, 31. prosinca 2000. i 1. siječnja 2001. godine

U Zagrebu su, među ostalim,  oduzete današnja Nama u Ilici, koja se prije zvala Kastner&Oehler, zatim restoran Astoria u Draškovićevoj ulici, drogerija Univerzal u Ilici 2, tvornica likera Pokorny u Vlaškoj ulici, današnji Badel te brojni lokali na Jelačićevu trgu, u Ilici, Teslinoj, Praškoj, Jurišićevoj, Gajevoj, Preradovićevoj, Preobraženskoj, Mesničkoj, Gundulićevoj i Tomićevoj ulici i na   mnogim drugim atraktivnim lokacijama.

 

ZAGREB – Hrvatska vlada pripremila je izmjene Zakona o povratu oduzete imovine, kojima bi se pravo na povrat priznalo i za imovinu oduzetu za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

To nam je potvrdio dr. Goran Granić, zamjenik premijera i predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, dodavši da će se novi zakon u proceduri naći već u siječnju.

“Novi zakon donijet će tri ključne promjene. Prvo, razdoblje povrata obuhvatit će i imovinu oduzetu za vrijeme NDH. Time želimo priznati činjenicu da su imovinu oduzimali i u NDH, a ne samo u vrijeme komunizma. Osim toga, proširit će se broj osoba koje imaju pravo na povrat, a oduzeto će se u najvećoj mogućoj mjeri vraćati u naturi“, rekao je dr. Goran Granić.

 

 Što s privatnom imovinom

Prema njegovim riječima, Vlada je svjesna činjenice da će to značiti dodatrne financijske izdatke za državu pa će stoga između prvog i drugog čitanja zakona dodatno proučiti problem te odrediti granice      mogućnosti povrata.

 

Jedna od najzanimljivijih građevina oduzetih u NDH je Nama na Jelačićevu trgu

Te će se izmjene u prvom redu odnositi na Židove kojima je, prema dokumentaciji Povijesnog arhiva, NDH na osnovi rasnih zakona samo u Zagrebu oduzela 668 tvornica, lokala, i radionica, oko 2.000 stanova te goleme količine zlata i novca. Približna vrijednost opljačkane i oduzete imovine na području NDH procijenjena je u izvješću Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje ratnih zločina iz 1945. godine na 50 milijardi kuna!

Židovska je općina odmah nakon donošenja sadašnjeg zakona o povratu uputila svoj prijedlog o ocjeni ustavnosti i tražila da se u zakon uvrsti i imovina iz NDH. Ustavni je sud taj dio odbacio, objasnivši da je većinu imovine oduzete za NDH kasnije konfiscirala komunistička vlast.

“To je, što se tiče službenih zgrada Židovske općine, točno, no problem je privatna imovina. Židovske su općine imale 33 objekta, većinu u Zagrebu, a dosad su vraćena samo dva: zemljište u Praškoj ulici gdje je do 1943., kad su je ustaše sravnile sa zemljom, stajala sinagoga te jedna kuća u Petrinjskoj ulici” – rekao je Dragan Ekštajn, potpredsjednik Židovske općine u Zagrebu, te dodao kako mu je mogućnost izmjene Zakona, koju su Židovi već godinama tražili, dr. Granić najavio prije mjesec dana na seminaru o povratu imovine.

Židovska općina tražila je povrat i ostalih oduzetih objekata, među kojima su zgrada zaklade Hevra Kadiše u Amruševoj 10, rabinat na uglu Amruševe i Palmotićeve te zemljište u Amruševoj 6 gdje je sada Hospitalija, ali još nije dobila odgovor.

Pljačka Židova u više faza

No, privatni stanovi i lokali, činilo se, bili su nepovratno izgubljeni. Predsjednik Mesić ljetos je za boravka u SAD-u čelništvu B’nai B’irtha obećao povrat i te židovske imovine, a najavljene izmjene to će konačno operacionalizirati. Hrvatska bi se država uskoro trebala prihvatiti rješavanja stotinjak tisuća već podnesenih zahtjeva za povrat, a svaki dan može očekivati i nove. U Zagrebu je podneseno nešto više od polovice zahtjeva, odnosno njih oko 52 tisuće.

Pljačka židovske imovine počela je odmah nakon uspostave NDH. Prva faza sastojala se od kontribucije, odnosno obveznoga prikupljanja zlata i novca kojim su se, kako je govorila ustaška vlast, trebali spasiti Židovi. Tada je, primjerice, samo u prvom mahu u Zagrebu prikupljeno 1.000 kilograma zlata. Novac se nikada više neće moći vratiti jer Zakon, ni nakon izmjena, ne predviđa takav povrat.

U drugoj fazi počelo je oduzimanje tvornica i lokala kako bi se “odstranili nenarodni elementi”. U Zagrebu su, medu ostalim, oduzete današnja Nama Ilici, koja se zvala Kastner&Oehler, zatim restoran Astoria u Draškovićevoj ulici, drogerija Univerzal u Ilici 2, tvornica likera Pokorny u Vlaškoj ulici, današnji Badel, te mnogi drugi lokali na Jelačićevu trgu, u Ilici, Teslinoj, Praškoj, Jurišićevoj, Gajevoj, Preradovićevoj, Preobraženskoj, Mesničkoj, Gundulićevoj i Tomićevoj ulici te na mnogim drugim atraktivnim lokacijama. Istodobno se provodilo oduzimanje vila, kuća, zgrada i stanova u Zagrebu, poglavito u sjevernom dijelu grada.

Svu bi tu imovinu, kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, nasljednici ili još živi vlasnici mogli tražiti natrag u naturi ili zahtijevati tržišnu naknadu. Za Židove je, kako naglašava povjesničar Slavko Goldstein, od iznimne važnosti i zakonsko proširenje osoba koje mogu tražiti nasljedstvo, kao i činjenica da nasljednici ne moraju biti hrvatski državljani.

“Pravi su vlasnici gotovo svi već umrli ili su ubijeni. No, velika većina nema djece ili žive u inozemstvu, tako da pravo nasljedstva treba točno definirati, odnosno prenijeti i na nećake ili druge žive rođake”,  smatra Slavko Goldstein.

« Older posts

© 2019 Hrvatska uljudba

Proudly powered by KlukasPočetak ↑