Mjesec: veljača 2019. (page 1 of 3)

Pismo drugo Draženu Jeleniću: oduzeta imovina Židova

dr. sc. Tomislav Dragun
doktor znanosti regionalnog razvitka
magistar znanosti monetarno-kreditnih problema
znanstveni suradnik
ovlašteni financijski revizor

Zagreb – Pete poljanice 7
091-33.88.431
tomislav.dragun@gmail.com

Zagreb, 26. veljače 2019.

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO RH
Dražen Jelenić (osobno)
glavni državni odvjetnik
Gajeva 30.a
10000 ZAGREB

Na znanje:

Lana Putrić, predsjednica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4

Lora Vidović, pučka pravobraniteljica, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 6

Kardinal Josip Bozanić, Zagreb, Kaptol 31

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa RH, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49

dr. sc. Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova RH, Zagreb, Savska c. 39

dr. sc. Goran Marić, ministar državne imovine RH, Zagreb, Ulica Ivana Dežmana 10

Anvar Azimov, veleposlanik Ruske federacije u RH, Zagreb, Bosanska 44

Robert Kohorst, veleposlanik USA u RH, Zagreb, Ul. Thomasa Jeffersona 2

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH, Zagreb, Augusta Cesarca 4

Hu Zhaoming, veleposlanik Narodne Republike Kine u RH, Zagreb, Mlinovi 132

 

Predmet:

Pismo drugo – na temu oduzete imovine Židova

za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske

 

Cijenjeni g. Jeleniću,

Želim s Vama razgovarati na temu ništetnosti propisa Nezavisne Države Hrvatske i ništetnosti izvan-zakonske prakse u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj primjenom kojih je oduzimana imovina Židova.

 Takvo oduzimanje imovine je stjecanje imovine bez osnova, a to je kazneno djelo pri svim kriterijima prva u Europskoj Uniji.

 Što učiniti u tom slučaju, tema je koji s Vama želim razmotriti, pretpostavljajući da postoji razumna mogućnost rješavanja toga, gledano pojedinačno, ali i nacionalno, neugodnog pitanja.

 Do iznesene i opisane spoznaje nisam došao s kriterija osvete, ili  sličnih nakana, nego sam sve to utvrdio radeći na vlastitom znanstveno-istraživačkom projektu “Hrvatsko gospodarstvo 1939.-1945.”, pa sam u suradnji između mene i gospode iz ortačkog društva, kojega sam član-utemeljitelj, već definirao konkretne pravce i način djelovanja. U tom smislu šaljem Vam sljedeću dokumentaciju:

  1. Odluka o pokretanju povijesno-revizijskog projekta “Oduzeta imovina Židova u Hrvatskoj”, 22. veljače 2019. godine
  2. Odluka o osnivanju Registra oduzete imovine Židova u Hrvatskoj, 24. veljače 2019. godine
  3. Promemorija znanstveno-istraživačkog projekta “Status imovine Židova u Banovini Hrvatskoj i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u svezi s danas aktualnim odnošajima Židova i Hrvata, 1. prosinca 2019. godine
  4. Bibliografija – dr. sc. Tomislav Dragun: “Propisi Nezavisne Države Hrvatske moguće vezani uz imovinu Židova: 1941. godina”, veljača 2019. godine
  5. Programski tekst – dr. sc. Tomislav Dragun: “Što se to događa s ‘povratom’ oduzete imovine Židova u Hrvatskoj?”, veljača 2019. godine
  6. Prosudbeni tekst – dr. sc. Tomislav Dragun: “Hrvatsko gospodarstvo i imovina Židova”, siječanj 2019. godine
  7. Analitički tekst – dr. sc. Tomislav Dragun: “Tko se je i kako domogao imovine Židova?”, veljača 2019. godine
  8. Pravila Odbora za registraciju oduzete imovine Židova, 8. veljače 2019. godine
  9. Pismo dr. sc. Goranu Mariću, ministru državne imovine, 8. veljače 2019. godine
  10. Pismo Goranu Graniću, 18. veljače 2019. godine
  11. Pismo Ivi Goldsteinu, 30. studenog 2018. godine
  12. Pismo Naidi-Michel Brandl, 11. veljače 2019. godinež
  13. Pismo Židovskoj općini Zagreb i raznim drugim uglednicima, 8. veljače 2019. godine

Ovome dodajem prikaze:

  1. Nikola Jelić i Kristina Turčin: “Vlada vraća Židovima 668 tvornica i 2.000 stanova koji su im oduzeti u NDH”, 31. prosinca 2000. i 1. siječnja 2001. godine
  2. Naida Michal Brandl: “Židovska topografija Zagreba kojeg više nema”

 

S poštovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun

P.S.

Ovo pismo bit će objavljeno na mom internetskom portalu www.hrvatska-uljudba.com i u knjizi “Tužba protiv Republike  Hrvatske i (nekih) njenih ortaka – Knjiga trinaesta: Dražen Jelenić”.

Sljedećeg utorka poslat ću Vam pismo na temu, koja je ovako opisana na hr.wikipedia.org, jer netko je i to učinio:

“Obnovu sudskog postupka iz 1947. i poništenje ondašnje presude K-417/47, zatražio je njegov sin Mato Mortigjija (u trenutku strijeljanja oca imao je 4 godine) preko svog dubrovačkog odvjetnika Antuna Mihočevića krajem 1990-ih. Nakon dugotrajnog sudskog procesa je Županijski sud u Zagrebu, u sastavu; sutkinja Erna Dražančić (predsjednica) i suci Ivan Turudić i Vladimir Pavleković (članovi), 18. veljače 2003. poništilo pravomoćnu presudu Okružnog suda za grad Zagreb od 8. rujna 1947. (broj K-417/47).”

Goran Granić šuti. Zašto kolega, možda imate nečistu savjest? Ljudima pripada ono što je njihovo!

dr. sc. Tomislav Dragun
ovlašteni financijski revizor
Zagreb – Pete poljanice 7

Zagreb, 18. veljače 2019.

Energetski institut “Hrvoje Požar”
Goran Granić, ravnatelj
(poslano e-mailom)
Savska c. 163
10000 ZAGREB

Cijenjeni g. Graniću,

Radim na vlastitom projektu “Hrvatsko gospodarstvo 1939.-1945.” tijekom kojega sam, kao podtemi, pristupio istraživanju “sudbine” oduzete imovine Židova, a slijedom zakonskih odredbi NDH iz 1941. godine. U svrhu oblikovanja podloge dotičnom istraživanju odlučio sam izraditi registar i povijesnu identifikaciju navedene imovine. U tom smislu obratio sam nizu fizičkih i pravnih osoba, koje bi ta građa mogla zanimati, a izvan bilo kakvih stranačkih i promičbenih okvira.

Znate, ja sam financijski revizor, i za mene vrijedi pravilo da je dva i dva uvijek četiri. I točka.

Vi slovite kao dobar poznavatelj toga pitanja, barem su moji informativni izvori te naravi, pa bih se iz toga razloga rado sastao s Vama i izmijenio misli o toj temi.

S poštovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj – utemeljen

Na temelju t. 6 Odluke o pokretanju povijesno-revizijskog projekta “Oduzeta imovina Židova u Hrvatskoj”, koju je Hrvatski uljudbeni pokret, Uljudbeno i gospodarsko društvo iz Zagreba, donio 22. veljače 2019. godine, ovim danas, 24. veljače 2019. godine, u Zagrebu, donosim sljedeću

ODLUKU

o osnivanju Registra oduzete imovine Židova u Hrvatskoj

Točka 1.

Ovim aktom bezuvjetno osnivam Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske u svrhu stvaranja radne podloge za povrat vlasničkih prava Židovima, u obliku, sadržaju  i pravu potpunog raspolaganja, koja su oni imali u trenutku kad im je dotična imovina oduzeta slijedom primjene propisa Nezavisne Države Hrvatske ili na neki drugi, u to doba zakoniti ili nezakoniti način.

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj bavit će se oduzetom imovinom u Hrvatskoj i ostalih nacionalnih, vjerskih i drugih društvenih ustroja.

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj koncentrirat će svoje aktivnosti na vrijeme postojanja Nezavisne Države Hrvatske, ali – bude li za tim potrebe – bavit će se s takvim događajima i izvan toga razdoblja.

 

Točka 2.

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj se utemeljuje, zasniva i osniva na autorskoj i projektnoj zamisli dr. sc. Tomislava Draguna, kojemu slijedom toga, pripadaju sva odatle proizlazeća autorska prava, uključujući temeljnu polaznu osnovicu da se vlasničko pravo na oduzetoj imovini definira kao stvarno pravo u trenutku njena oduzimanja, te se ne prihvaćaju nikakve kasnije vlasničke i korisničke intervencije, koja će se ugraditi u sve pravne akte koji proizlaze iz njegova djelovanja, odnosno istovrsnih djelovanja drugih osoba (fizičkih i pravnih), koja će se njihovom sadržinom i provedbenom metodologijom poslužiti.

 

Točka 3.

Registar oduzete imovine Židova u Hrvatskoj će djelovati kao trgovačko društvo sljedećih odlika:

Osnivač: dr. sc. Tomislav Dragun, Zagreb, Pete poljanice 7, OIB: OIB: 2653601506.

Sjedište: Zagreb, Pete poljanice 7

Tvrtka: “Registar oduzete imovine Židova”

Skraćena tvrtka: “Židovski registar”

Djelatnost (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti):

22.1 Izdavačka djelatnost

22.3 Umnožavanje snimljenih zapisa

65.1 Novčarsko posredovanje

65.12 Ostalo novčarsko posredovanje

65.2 Ostalo financijsko posredovanje

70.1 Poslovanje vlastitim nekretninama

70.2 Iznajmljivanje vlastitih nekretnina

70.3 Poslovanje nekretninama, uz naplatu ili po ugovoru

72.3 Obrada podataka

72.4 Izrada i upravljanje bazama podataka

72.6 Ostale djelatnosti povezane s računalima

73.2 Istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim i humanističkim znanostima

74.11 Pravni poslovi

74.12 Računovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi; porezno savjetovanje

74.13 Istraživanje tržišta i ispitivanje javnoga mnijenja

74.14 Savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem

74.15 Upravljačke djelatnosti holding-društava

74.40 Promidžba (reklama i propaganda)

74.50 Posredovanje u zapošljavanju

74.60 Istražne i zaštitne djelatnosti

74.80 Raznovrsne poslovne djelatnosti

74.81 Fotografske djelatnosti

74.82 Djelatnosti pakiranja

74.83 Tajničke i prevoditeljske djelatnosti

74.84 Ostale poslovne djelatnosti

75.2 Pružanje usluga zajednici kao cjelini

92.1 Filmska djelatnost i videodjelatnost

92.2 Djelatnosti radija i televizije

92.4 Djelatnosti novinskih agencija

92.5 Knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti

Točka 4.

“Registar imovine Židova” osniva se kao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću (za osnivača najpriklanijeg zakonski dopustivog oblika), koje će prerasti u trgovačko dioničko društvo.

 

Točka 5.

Osnivač je jedini vlasnik ovog trgovačkog društva kao društva s ograničenom odgovornošću, koji će zainteresiranim, ali i za njega prihvatljivim, osobama, kad preraste u dioničko društvo, besplatno  darovati dionice, zadržavajući za sebe samo onoliki broj dionica koliko to odgovara realno procijenjenoj vrijednosti njegove autorske i projektne zamisli.

 

Točka 6.

“Registar oduzete imovine Židova” će svoje djelovanje i profesionalno poslovanje u potpunosti regulirati konzorcijskim i drugim trgovačkim ugovorima.

 

Točka 7.

“Registar oduzete imovine Židova” vodi, u fizičkom i elektroničkom obliku, “Knjige oduzete imovine” sljedećeg sadržaja:

  1. Radni redni broj oduzete imovine
  2. Opis i odlike oduzete imovine, uključujući trenutak njihova oduzimanja od vlasnika
  3. Lokacija i zemljišno-knjižna identifikacija oduzete imovine
  4. Vlasničke promjene na oduzetoj imovini, a nakon što je ona početno oduzeta vlasniku
  5. Sadašnje vlasničko i korisničko stanje oduzete imovine
  6. Zbirka isprava o oduzetoj imovini
  7. Zaključci u svezi s oduzetom imovinom i prijedlozi za pravično rješavanje pitanja vlasništva nad njom

 

Točka 8.

Korištenje podataka i ostalih informacija iz “Knjiga oduzete imovine” smatra se poslovnom aktivnošću.

 

Točka 9.

“Registar oduzete imovine Židova”, kao trgovačko društvo, registrirat će se pri Trgovačkom sudu u Zagrebu.

 

Točka 10.

Za provedbu ove odluke zadužuje se dr. sc. Tomislav Dragun, OIB: OIB: 26536015067, kao direktor osnovanog društva.

 

Osnivač
“Registra oduzete imovine Židova”:

dr. sc. Tomislav Dragun

Što se to događa s “povratom” oduzete imovine Židova u Hrvatskoj?

Što više razmišljam o “povratu” oduzete imovine Židova u Hrvatskoj za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, sve mi se više čini da se to samo za tom imovinom liju krokodilske suze. Traži se nešto, a Boga se moli da se nikada ne nađe!

Zašto tako?

Naime, nakon što sam pogledao sve što je na tu temu u zadnje vrijeme, a ponešto i od ranije, rečeno i napisano utvrdio sam sljedeće.

Ad 1.

Imovina koju su Židovima oduzele ustaše nije vraćena.

“Nakon završetka rata u zagrebačku su se općinu počeli vraćati preživjeli, tražeći pomoć za privremeni smještaj i prehranu te uputu za povrat stanova i ostale imovine kao i zaposlenje. Zagrebačka se općina obnovila 1946. s 2500 članova, od kojih je oko 500 članova bilo iz drugih prijeratnih općina s područja Hrvatske i BiH. Nekoliko stotina preživjelih zagrebačkih Židova nije se vratilo, već se odselilo, uglavnom u mandatnu Palestinu i Ameriku. Većina privatne imovine, kao i imovina općina, što su ju oduzeli ustaše, nakon rata nije vraćena.” (“Židovi”, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67720)

Kako su ustaše, i nakon poraza u Drugom svjetskom ratu uspjeli zadržati oduzetu židovsku imovinu?

Ad 2.

Tvrdnja: Nastankom Nezavisne Države Hrvatske pojedinci i skupine su pljačkom prisvajali imovinu Židova.

Oduzimanje židovske imovine u Zagrebu započelo je odmah po proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, koja će ubrzo, u vezi s tim, izdati cijeli niz zakonskih odredbi.

U početku je to oduzimanje imalo sva obilježja pljačke, kada su pojedinci ili skupine ulazile u stanove ili poslovne prostore Židova te ih pljačkali ili im prisvajali imovinu.

Potrebno je ovdje razlikovati osobnu imovinu (onu koju je osoba stekla vlastitim poslovima) od imovine zajednice, koja se sastojala od imovine općina i raznih židovskih organizacija.” (Naida Michal Brandl: “Židovska topografija Zagreba kojeg više nema”, Historijski zbornik, 2016. godine, br. 1, str. 95)

Pitanje: Ako su pljačkaši u doba Nezavisne Države Hrvatske prisvojili imovinu Židova morali su svoje na razbojnički način stečeno vlasništvo upisati u zemljišnim knjigama. Kako su ga i nakon 1945. godine uspjeli zadržati?

Ad 3.

Tvrdnja: Imovina Židova identificirala se slijedom primjene zakonskih odredbi donesenih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Takva imovina je postala državno vlasništvo.

“Židovska imovina u NDH oduzimala se u nekoliko faza. Identifikacija židovske imovine obavljala se primjenom Zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941. godine. Imovina se prijavljivala Uredu za obnovu privrede. Cilj ove odredbe bio je sprečavanje otuđivanja židovske imovine, a osim obveze prijave imovine u roku od 20 dana, Židovi su morali popisati imovinu otuđenu od 10. travnja do 5. lipnja 1941. te se svako buduće otuđivanje svake imovine koja je prelazila redovnu kućnu potrebu moglo napraviti samo uz prethodno odobrenje Ministarstva narodnog gospodarstva. Židovsko poduzeće definiralo se kao tvrtka koja je u cijelosti ili djelomično pripadala Židovima ili tvrtka sa židovskim članovima uprave ili ravnateljstva.

Dana 7. kolovoza 1941. godine proglašena je Zakonska odredba o imovini osoba iseljenih s područja NDH, koja se odnosila i na židovsku imovinu. Državno ravnateljstvo za ponovu bilo je dužno odmah započeti postupak u kojem se pokretna i nepokretna imovina iseljenih osoba proglašava imovinom NDH.

Dva osnovna zakona o podržavljenju židovske imovine bila su Zakonska naredba o podržavljenju imetka Židova i židovskih poduzeća od 10. listopada 1941. i Zakonska odredba o podržavljenju židovske imovine od 30. listopada 1942. godine. Zakonska naredba ovlastila je Državno ravnateljstvo za ponovu da u svrhu obnove privrede (…) podržavi imetak svakoga Židova kao i svako židovsko poduzeće, uz naknadu ili bez naknade, u korist Nezavisne Države Hrvatske. Odluke o podržavljenju i eventualnoj naknadi donosilo je Državno ravnateljstvo za ponovu, a odluka o podržavljenju postizala je pravomoćnost časom njezinog izricanja. Prema drugoj Zakonskoj odredbi o podržavljenju imovine od 30. listopada 1942. godine vlasništvo NDH postaje sva imovina, kao i prava koja proizlaze iz imovine, svih osoba koje se smatraju Židovima u smislu točke 3 Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti od 30. travnja 1941, kao i nasljedstvo takvih osoba umrlih poslije 10. veljače 1941. godine, koja tim danom postaje vlasništvo NDH. Sve osobe koje su nezakonito došle u posjed takve imovine pozvane su da do konca studenoga vrate imovinu bez kažnjavanja. Nakon toga je svako posjedovanje podržavljene imovine bilo proglašeno krivičnim djelom. Izuzeti su bili oni Židovi, kojima je poglavnik priznao arijsko pravo.” (Naida Michal Brandl: “Židovska topografija Zagreba kojeg više nema”, Historijski zbornik, 2016. godine, br. 1, str. 97)

Pitanje: Kako je Nezavisna Država Hrvatska, iako je 8. svibnja 1945. godine prestala postojati, u svom vlasništvu zadržala oduzetu imovinu Židova?

Ad 4.

Tvrdnja: Komunistička vlast je i prije pada Nezavisne Države Hrvatske donosila zakone kojima je regulirala vlasničke odnose po svom ukusu. Tako je nastavila i nakon 8. svibnja 1945. godine.

“Još za vrijeme rata Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) te njihova predsjedništva donosili su zakone s ciljem reguliranja vlasničkih odnosa u novoj Jugoslaviji. Nakon proglašenja Ustava 1946. godine, zakonodavna su tijela nove države nastavila s donošenjem niza zakona, vezanih za ovo pitanje.” (Naida Michal Brandl: “Židovska topografija Zagreba kojeg više nema”, Historijski zbornik, 2016. godine, br. 1, str. 98)

Pitanje: Zašto nakon 1945. godine nisu propisi Nezavisne Države Hrvatske o vlasničkim odnosima jednostavno proglašeni ništetnima, kako bi automatski upisom u zemljišnim knjigama oduzeta imovina Židova opet došla u njihovo vlasništvo?

Ad 5.

Tvrdnja: Dobro napreduju (već  – tom trenutku – 71 godinu, op. m.) razgovori o povratu imovine Židova oduzete u doba Nezavisne Države Hrvatske.

“Svrha posjeta Hrvatskoj prije svega je bio razgovor o povratu oduzete židovske imovine tijekom II. svjetskog rata, kazao je jučer novinarima posebni izaslanik za pitanja holokausta američkog State Departmenta Nicholas Dean, no u razgovorima s predstavnicima vlasti dotaknuli su se, kako je kazao, aktualnih pitanja i problema. Izmjena zakona – Povrat oduzete imovine pitanje je oko kojeg surađujemo s Hrvatskom osam godina, a sada smo došli upoznati novu Vladu s tim problemom i zajedno djelovati. Odgovor iz Hrvatske bio je jako pozitivan – kazao je Dean. Kako doznajemo u Židovskoj općini Zagreb, hrvatski Židovi prvo žele da im se vrati ono što je moguće po sadašnjim zakonima, dok bi druga faza bila promjena postojećeg zakona o povratu tako da se omogući povrat imovine koji je ustaški režim oduzeo Židovima od 1941. do 1945. godine.” (Sandra Veljković i Dražen Ćurić, www.vecernji.hr, 13. travnja 2016. godine)

Pitanje: Tko Židovima treba vratiti oduzetu imovinu, ustaše ili netko drugi?

Možda ipak Goran Granić, ali što će biti, ako on nije ustaša?

Preostaje samo kratak zaključak:

Je li Vam poznata priča o ludom i zbunjenom?

Jeste.

Dobro, onda Vam je sve jasno.

Propisi Nezavisne Države Hrvatske moguće vezani uz imovinu Židova: 1941. godina

1.  “Službene novine Kraljevine Jugoslavije”

Važniji propisi koji se odnose na Banovinu Hrvatsku:

– Tekst Sporazuma (br. 281)

– Uredba o Banovini Hrvatskoj (br. 282)

– Uredba o ustroju banske vlasti (br. 284)

– Uredba o proračunu, računovodstvu i Računskom sudu Banovine Hrvatske (br. 287)

– Uredba o uređenju imovinskioh i financijskih odnosa između Banovine Hrvatske i onih banovina čiji su srezovi pripojeni Banovini Hrvatskoj (br. 290)

– Uredba o prenosu kredita, predviđenih u državnom budžetu za 1939-40 godinu na Banovinu Hrvatsku (br. 291)

 

2. “Narodne novine”, Službeni list Banovine Hrvatske

“Narodne novine” od br. 195 s nadnevkom 29. kolovoza 1939. godine službenim ukazom postaju Službeni list Banovine Hrvatske.

Tijekom 1939. godine u “Narodnim novinama” su objavljeni sljedeći važniji propisi:

– Dr. Ivan Subašić postavljen je za bana 26. kolovoza 1939. godine  (NN br. 195, 29. kolovoza 1939. godine

– Ukaz – mijenja se “Narodne novine, Službeni list Kraljevske banske uprave Savske banovine” u “Narodne novine, Službeni list Banovine Hrvatske” (NN br. 195, 29. kolovoza 1939. godine)

– Dr. Ivo Krbek postavljen je za podbana 9. rujna 1939. godine (NN br. 204, 11. rujna 1939. godine)

– Oprost kazne za djela protiv javne sigurnosti (NN br. 205, 12. rujna 1939. godine)

– Postavljenja predstojnika odjela: 22. rujna 1939. godine (NN br. 216, 25. rujna 1939. godine)

– Naredba o unutarnjem uređenju sudske vlasti (NN br. 273, 2. prosinca 1939. godine)

– Naredba o djelokrugu Odjela za pravosuđe (NN br. 275, 5. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova poljoprivrede sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova socijalne politike i narodnog zdravlja sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova prosvjete sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova šuma i rudnika sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

– Uredba o prenosu poslova trgovine i industrije sa države na Banovinu Hrvatsku (NN br. 278, 9. prosinca 1939. godine)

Tijekom 1940. godine u “Narodnim novinama” su objavljeni sljedeći važniji propisi:

– Uredba o izbornom redu i ustrojstvu Sabora Banovine Hrvatske (NN br. 12, 16. siječnja 1940. godine)

– Prospekt Hrvatske enciklopedije (NN br. 41¸, 20. veljače 1940. godine)

– Odluka : Promjena naziva gospodarskih ustanova i škola (NN br. 43, 22. veljače 1940. godine)

– Uredba o financiranju Banovine Hrvatske (NN br. 74, 2. travnja 1940. godine)

– Pravilnik o osnivanju Ekonomskog instituta Banovine Hrvatske (NN br. 83, 12. travnja 1940. godine)

– Uredba o pomoćnoj vojsci zemaljske odbrane (NN br. 118, 28. svibnja 1940. godine)

– Rješenje o prenosu poslova iz nadležnosti Banovine Hrvatske od državnog pravobranioštva u nadležnost banovinskih odvetništva (NN br. 122, 1. lipnja 1940. godine)

– Naputak za izradu prijedloga proračuna izdataka i primitaka Banovine Hrvatske za godinu 1941. (NN br. 174, 2. kolovoza 1940. godine)

– Naredba o osnivanju Ureda za vanjsku trgovinu Banovinske Vlasti Banovine Hrvatske; odjel za obrt, industriju i trgovinu (NN br. 220, 27. rujna 1940. godine)

– Naredba o sastavu i djelokrugu Savjeta za gospodarska istraživanja (NN br. 242, 23. listopada 1940. godine)

– Naredba o osnivanju Nakladnog zavoda Banovine Hrvatske (NN br. 262, 16. studenog 1940. godine)

Tijekom 1941. godine u “Narodnim novinama” su objavljeni sljedeći važniji propisi:

– Autentično tumačenje člana 16. stav 1. Uredbe o izbornom redu i ustrojstvu Sabora Banovine Hrvatske (NN br. 8, 11. siječnja 1941. godine)

– Odredba o obveznom osnivanju gradskih aprovizacija u svim gradovima Banovine Hrvatske (NN br. 35, 12. veljače 1941. godine)

– Odobrenje osnivanja Ravnateljstva rudnika Banovine Hrvatske sa sjedištem u Novoj Gradiški te rudarske uprave u Oriovcu (NN br. 37, 14. veljače 1941. godine)

– Uredba o prenosu na Banovinu Hrvatsku odgovarajućeg dijela državnih fondova koji se odnose na poslove prenijete u nadležnost Banovine Hrvatske, kao i budućih prihoda tih fondova (NN br. 38, 15. veljače 1941. godine)

– Uredba o uređenju banovinske redarstvene službe Banovine Hrvatske (NN br. 65, 20. ožujka 1941. godine)

– Uredba o oružništvu (žandarmeriji) Banovine Hrvatske (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o razgraničenju posala Ministarstva unutrašnjih posala i banovine Hrvatske (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o ovlasti bana Banovine Hrvatske da naredbenbim putem propisuje odredbe o oružništvu (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o ovlaštenju bana Banovine Hrvatske za regulkiranje pitanja javne sigurnosti, mira i poredka (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o izmjeni Uredbe o ustroju Banske Vlasti (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o banovinskom sudu za zaštitu države, Stol sedmorice u Zagrebu (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Uredba o blagajničkim zapisima Banovine Hrvatske (NN br. 79, 7. travnja 1941. godine)

– Pravilnik o organizaciji i poslovanju Nakladnog zavoda Banovine Hrvatske u Zagrebu (NN br. 80, 8. travnja 1941. godine)

Zadnji broj, br. 82/1941, “Narodnih novina”, kao Službenog lista Banovine Hrvatske, izašao je 10. travnja 1941. godine.

 

3. “Narodne novine” Države Hrvatske

Prvi broj “Narodnih novina”, Službenog lista Države Hrvatske izašao je 11. travnja 1941. godine

Tijekom razdoblja od 11. do 15. travnja 1941. godine u “Narodnim novinama”, Službenom listu Države Hrvatske objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Proglas Slavka Kvaternika (NN br. 1, 11. travnja 1941. godine)

– Zakon o osnutku vojske i mornarice Države Hrvatske (NN br. 1, 11. travnja 1941. godine)

– Zakon o prisezi vjernosti Državi Hrvatskoj (NN br. 1, 11. travnja 1941. godine)

– Naredba o obavljanju upravnih poslova (NN br. 1, 11. travnja 1941. godine)

– Odredba o poslovanju trgovina i tvorničkih pogona – 12. travnja 1941. godine (NN br. 2, 15. travnja 1941. godine)

– Proglas o uspostavi  Hrvatskog oružničkog zapovjedništva – 13. travnja 1941. godine (NN br. 2, 15. travnja 1941. godine)

– Postavljanje prinudne uprave Rudarskom udruženju talionice Caprag – 15. travnja 1941. godine (NN br. 2, 15. travnja 1941. godine)

Tijekom razdoblja od 16. do 28. travnja 1941. godine u “Narodnim novinama”, Službenom listu Države Hrvatske objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Odredba o imenovanju Prve Hrvatske državne vlade (NN br. 4, 17. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba za obranu naroda i države (NN br. 4, 17. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o sačuvanju hrvatske narodne imovine (NN br. 6, 19. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o nekretninama t.zv. dobrovoljaca (NN br. 6, 19. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o imenovanju povjerenika kod privrednih poduzeća (NN br. 7, 21. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o državnim odvjetništvima (NN br. 9, 23. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o imenovanju povjerenika kod šumsko-industrijskih i rudarskih poduzeća (NN br. 12, 26. travnja 1941. godine)

 

4. “Narodne novine” Nezavisne Države Hrvatske

“Narodne novine”, Službeni list Države Hrvatske, od broja 14 (29. travnja 1941. godine) postale su Službeni list Nzavisne Države Hrvatske

Tijekom razdoblja od 29. travnja do 24. lipnja 1941. godine u “Narodnim novinama”, Službenom listu Nezavisne Države Hrvatske objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Zakonska odredba o Službenom listu “Narodne novine” (br. 14, 29. travnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o državnom grbu, državnoj zastavi, poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda (NN br. 15, 30. travnja 1941. godine)- Zakonska odredba o osnivanju Ureda za obnovu privrede (NN br. 18, 3. svibnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o osnivanju Hrvatske Državne Banke (NN. Br. 25, 12. svibnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o dužnostima i pravima povjerenika imenovanih kod privrednih poduzeća (NN br. 30, 17. svibnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o promjenama Zakona o žandarmeriji od 6. studenog 1931. godine

– Zakonska odredba o istočnoj granici Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 47, 8. lipnja 1941. godine)

Tijekom razdoblja od 25. lipnja do 31. prosinca 1941. godine u “Narodnim novinama”, Službenom listu Nezavisne Države Hrvatske objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Zakonska odredba o Državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 59, 25. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o Uredu obće državne brojitbe (NN br. 132, 20. rujna 1941. godine)

 

5. Propisi Nezavisne Države Hrvatske koji se moguće odnose na imovinu Židova

Tijekom razdoblja od 26. kolovoza 1939. do 31. prosinca 1941. godine u “Narodnim novinama objavljeni su sljedeći važniji propisi:

– Naredba o promjeni židovskih prezimena i označavanju Židova i židovskih tvrtki (NN br. 43, 4. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o sprečavanju prikrivanja židovskog imetka (NN br. 44, 5. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća (NN br. 44, 5. lipnja 1941. godine)

– Provedbena naredba Zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941. godine – Obrazac prijave s uputama, Obr. 1 i 2 (NN br. 44, 5. lipnja 1941. godine)

– Naredba o utvrđivanju rasne pripadnosti državnih i samoupravnih službenika i vršitelja slobodnih akademskih zvanja, upute, obrasci (NN br. 44, 5. lipnja 1941. godine)

– Ispravak Zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941. godine (NN br. 48, 9. lipnja 1941. godine)

– Ispravak Naredbe Zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća od 5. lipnja 1941. godine (NN br. 48, 9. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o izvlastbi zgrada u korist države (NN br. 49, 10. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o otuđivanju i poslovanju privrednih poduzeća, proteže se na cijelo područje Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 51, 14. lipnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o preuzimanju novčanih zavoda (NN br. 70, 8. srpnja 1941. godine)

– Zakonska odredba o imovini osoba izseljenih s područka Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 96, 7. kolovoza 1941. godine)

– Zakonska odredba o imovini osoba, koje su napustile područje Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 96, 7. kolovoza 1941. godine)

– Odredba o plaćanju najamnine u židovskim kućama (NN br. 115, 30. kolovoza 1941. godine)

– Zakonska odredba o izvlasbi privrednih poduzeća (NN br. 118, 3. rujna 1941. godine)

– Zakona odredba o izpitivanju podrietla imovine i o odfuzimsnjui imovine stečene nedopuštenim načinom (NN br. 137, 26. rujna 1941. godine)

– Zakonska odredba o podržavljenju imetka Židova i židovskih poduzeća (NN br. 149, 10. listopada 1941. godine)

– Zakonska odredba o imovini osoba izseljenih s područja Nezavisne Države Hrvatske (NN br. 158, 21. listopada 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 184, 21. studenog 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 185, 22. studenog 1941. godina)

– Zakonska odredba o upućivanju nepoćudskih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore (NN br. 188, 26. studenog 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 192, 1. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 194, 3. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 195, 5. prosinca 1941. godine)

– Naredba o uvođenju novih upisnika u zemljišno-knjižnim uredima (NN br. 197, 6. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 201, 12. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 205, 17. prosinca 1941. godine)

– Izpitivanje podrijetla imovine (NN br. 209, 22. prosinca 1941. godine)

– Zakonska odredba o oduzimanju imovine osoba koje narušavaju javni mir i poredak (NN br. 213, 30. prosinca 1941. godine)

Projekt “oduzeta imovina Židova u Hrvatskoj”

HRVATSKI ULJUDENI POKRET, Uljudbeno i gospodarsko ortačko društvo, Zagreb, Pete poljanice 7, uz opću suglasnost članova i na temelju usmenog ugovora o osnivanju društva, donijelo je u Zagrebu 22. veljače 2019. godine sljedeću

 

ODLUKU

o pokretanju povijesno-revizijskog projekta

“Oduzeta imovina Židova u Hrvatskoj”

 

Točka 1.

Prihvaća se, u okviru znanstveno-istraživačkog projekta “Hrvatsko gospodarstvo 1939.-1945.” pokrenuti povijesno-revizijski projekt “Oduzeta imovina Židova u Hrvatskoj”.

Točka 2.

Ovaj revizijski projekt polazi od činjenica nastalih donošenjem i provedbom propisa Nezavisne Države Hrvatske koji su se koristili u cilju oduzimanja imovina Židova u Hrvatskoj.

Točka 3.

Ovaj revizijski projekt će se realizirati prema zamisli i projektnim rješenjima dr. sc. Tomislava Draguna, kojemu se u tom smislu priznaju sva autorska i organizacijska prava, a koje se sastoje od sljedećih izvedbenih polazišta:

  1. propisi Nezavisne Države Hrvatske kojima se oduzima imovina Židova su pravno, uljudbeno i civilizacijski neprihvatljivi, te se utvrđuje njihova potpuna ništetnost,
  2. slijedom primjene dotičnih propisa oduzeta imovina Židova se vraća u njihovo prvobitno vlasništvo, i to s trenutkom oduzimanja,
  3. sva daljnja preuzimanja, u vlasništvo ili korištenje, na navedeni način oduzete imovine Židova su nevažeća.

Točka 4.

Ovo ortačko društvo korist će sva uljudbeno i civilizacijski prihvatljiva sredstva kako bi se ostvarili ciljevi ovog povijesno-revizijskog projekta.

Točka 5.

Ovo ortačko društvo ne prihvaća i ignorira sve aktivnosti usmjerene na dosad primjenjivani oblik i način “povrata imovine Židova”, kao i neprihvatljivo definiranje vlasništva i raspolaganje s imovinom Židova koja im je oduzeta na prethodno navedeni način, a koje polazi od njihova izvornog vlasničkog prava na nju, kako u financijskom, tako i u fizičkom obliku.

Točka 6.

Zadužuje se i ovlašćuje dr. sc. Tomislav Dragun, opunomoćenik ovog ortačkog društva, učiniti sljedeće: (1) izraditi elaborat o realizaciji ovog povijesno-revizijskog projekta, (2) uspostaviti Registar (uključujući njegov sadržaj, oblik i izgled) oduzete imovine Židova, s kronologijskim tijekovima, i (3) zaključiti sve potrebite konzorcijske, izvedbene i druge tomu prispodobive ugovore i sporazume, s fizičkim i pravnim osobama, a u svrhu ostvarenja ovog povijesno-revizijskog projekta.

Točka 7.

Ovaj revizijski projekt počinje danom donošenja ove odluke, te nema čvrsto određen rok završetka.

 

 

Za članove ovog ortačkog društva:

dr. sc. Tomislav Dragun

opunomoćenik Ortaštva

Pismo prvo Draženu Jeleniću

dr. sc. Tomislav Dragun
doktor znanosti regionalnog razvitka
magistar znanosti monetarno-kreditnih problema
znanstveni suradnik
ovlašteni financijski revizor

Zagreb – Pete poljanice 7
091-33.88.431
tomislav.dragun@gmail.com

Zagreb, 19. veljače 2019.

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO RH
Dražen Jelenić (osobno)

glavni državni odvjetnik
Gajeva 30.a
10000 ZAGREB

Na znanje:

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa RH, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49

Dr. sc. Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova RH, Zagreb, Savska c. 39

Goran Ogurlić, glavni urednik “Jutarnjeg lista”, Zagreb, Koranska 2

Anvar Azimov, veleposlanik Ruske federacije u RH, Zagreb, Bosanska 44

Robert Kohorst, veleposlanik USA u RH, Zagreb, Ul. Thomasa Jeffersona 2

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH, Zagreb, Zagreb, Augusta Cesarca 4

Hu Zhaoming, veleposlanik Narodne Republike Kine u RH, Zagreb, Mlinovi 132

Kardinal Josip Bozanić, Zagreb, Kaptol 31

 

Predmet:

Pismo prvo – na temu primjene presude

Vrhovnog suda RH br. I Kž 165/2018-9 od 29. siječnja 2019. godine

 

Cijenjeni g. Jeleniću,

Želim s Vama razgovarati na temu primjene presude Vrhovnog suda RH br. I Kž 165/2018-9 od 29. siječnja 2019. godine, a prije nego li započnem s bilo kojom aktivnošću u svezi s njom.

Za (početnu) podlogu razgovora šaljem Vam u privitku sljedeće isprave:

  1. Presuda Vrhovnog suda I Kž 165/2018-9 od 29. siječnja 2019. godine (objavljena na mom internetskom portalu www.hrvatska-uljudba.com)
  2. Pismo pod naslovom “Anto Marijane – javi se!”, 13. veljače 2019. godine (objavljeno na mom internetskom portalucom)
  3. Pismo pod naslovom “Gospodo drugovi iz “Jutarnjeg lista” – čujete li me?”, 16. veljače 2019. godine (objavljeno na mom internetskom portalu www.hrvatska-uljudba.com)
  4. Potvrda Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba: Klasa 564-01/04-014/00170, br. 251-07-06/204-04-2 od 29. rujna 2004. godine

Nemojte se skrivati. Znam gdje ste. Osobno ću Vas potražiti.

S poštovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun

P.S.

Ovo pismo bit će objavljeno na mom internetskom portalu www.hrvatska-uljudba.com i u knjizi “Tužba protiv Republike Hrvatske i (nekih) njenih ortaka – Knjiga trinaesta: Dražen Jelenić”.

Gospodo drugovi iz “Jutarnjeg lista” – čujete li me?

Zagreb, 16. veljače 2019.

 

Cijenjeni g. Ogurliću,

 

Danas ste opet objavili bestidan članak na temu “opljačkanog” Croatia Busa, a iz pera “poznatog” Dušana Miljuša. Istina naveli ste samo ime Ivana Radoševića, ali usput ste ipak uprli prstom i na “ostale okrivljenike“.

Dakle, Vi mislite da je premalo 25 godina zajebavanja ljudi, a da se nema nikakav argument za optužbu? Trebalo bi, po Vama, ljude koji Vam se ne dopadaju cijeloga života držati na nišanu. Za Vas je drug Staljin zaista bio tek malena beba.

Nadam se da ćete smoći snage o cijelom slučaju Croatia Busa konačno napisati istinu. U tom slučaju stojim Vam i ja na raspolaganju.

Inače, cijelu predmetnu presudu Vrhovnog suda RH, u originalu i prijepisu, možete (bez ikakvih tumačenja) pročitati na mom (obnovljenom) internetskom portalu www.hrvatska-uljudba.com. U privitku Vam pak šaljem jedan svoj tekst s mojim aktualnim pitanjima, možda biste htjeli i u svezi s njima nešto reći.

 

S poštovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun
jedan od “onih” okrivljenika (Za što?)

Uz knjigu – dr. sc. Tomislav Dragun: “LEKSIKON SURADNIKA ALMANAHA HRVATSKIH SVEUČILIŠTARACA – Knjiga sedma: Zdravko Dučmelić, 1. dio” (i osma – 2. dio)

Ova knjiga je dokumentacijsko djelo. Zato je, vjerojatno, nepotpuna, nedovoljno homogena, bit će ponegdje i nedosljedna. Ali, istinita je. Govori o onome što je bilo, kako je bilo i zašto je tako bilo kako je bilo. Onoliko, koliko se je moglo reći kroz ono što je (pronađeno) sačuvano i što se je moglo naći, ne i sve ono, da je bilo mogućnosti, što se je htjelo prikazati i pokazati.

Nikoga ona ne prosuđuje, nikoga ne ocjenjuje, nikoga ne proklinje. Ali, onako kako može, govori bez ustezanja, o onome što želi izreći i objasniti, i s, ne daj Bože, dodatnim, prikrivenim ciljevima.

Ona ima svoje konkretne ciljeve, a koji se jasno i precizno daju iskazati na sljedeći način.

Prvo. Ona je podloga i pomoć, onima koji rade na podizanju Spomen galerije “Dučmelić” u Vinkovcima, kako bi javnosti iznijeli svoje razloge za tu svoju nakanu i naznačili smjer u kojem misle ići da bi to ostvarili.

Drugo. Ona govori o hrvatskoj intelektualnoj mladeži, o hrvatskim nacionalistima, koji nisu bili trbuhozborci i uhljebi, koji nisu bili niti ubojice, niti koljači, koji su, u razdoblju od 26. kolovoza 1939. godine, pa do 8. svibnja 1945. godine, samo htjeli stvoriti (bolje: ostvariti) svoju hrvatsku državu, i koji su na tome do (svog životnog) kraja radili, kao idealisti, svim svojim ljudski ograničenim bićem.

Treće. Ona treba pokazati kako je mali (u današnje doba) hrvatski narod veliki izvor sposobnih, časnih i poštenih ljudi, koji su zbog  proklete 1945. godine bili (često vrlo mladi) strijeljani, vješani, prognani. Bezrazložno i neutemeljeno. Među takve spadam i sam. Istina, nisam bio strijeljan, nisam bio obješen, nisam (ta u svibnja 1945. godine imao sam nepunih sedam godina kad sam osjetio miris Bleiburga) napustio svoju Domovinu Hrvatsku, ali sam svaki svoj dan toga proživio u prognaničkom kavezu, izložen na milost i nemilost dobroj (i zloj) volji “pobjednika”, gdje sam bio podoban samo za robovski rad i služenje tuđim pohlepnim potrebama i zahtjevima (i njihovim posljedicama), pa i grijesima.

Neka je pokoj svim mojim prijateljima navedenim u ovoj knjizi (i onima o kojima ću govoriti u drugim sličnim knjigama, ako u tome uspijem), koje nisam imao čast izravno upoznati, ali sam cijeloga života osjećao uz sebe njihovo srce, koje se nije dalo zaustaviti, i njihovu plemenitu dušu, koja me je poticala na nezaustavljanje i na otpor koji je u stvari značio život.

 

Rekoh, ova je knjiga kolektivno djelo.

Ne mogu ju ni zamisliti bez pomoći velikog broja onih, koji su pridonijeli njenom nastanku. Neki su, gdje je to bilo nužno, i nenapadno, i navedeni u njoj. Nu, mnogi nisu. Ali i oni će znati, iako ponaosob nisu zabilježeni, da sam mislio i na njih. Hvala im.

Moram ipak spomenuti, ne poimenično, kako bih naglasio naše hrvatsko zajedništvo, da su temelji za ovu knjigu oblikovani u suradnji s divnim ljudima iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, iz Knjižnica Grada Zagreba, iz Hrvatskog Državnog Arhiva, iz Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” (Mate Ujevića).

Uz jedan vrijedan osobni dodatak: Darije Toplak, Čitaonica novina i časopisa (3. kat) Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Skromni umirovljenik poput mene, osim javnog priznanja, ne može drugačije zahvaliti. Neka za to znaju svi oni, koji će iza nas dolaziti godinama, desetljećima, stoljećima, tisućljećima …

Pismo Ivanu Bosančiću gradonačelniku Vinkovačkom i Boži Galiću županu Vukovarsko-Srijemskom

dr. sc. Tomislav Dragun
Zagreb – Pete poljanice 7

Zagreb, na dne 21. veljače 2019.

Ivan Bosančić
Gradonačelnik Vinkovaca
Vinkovci – Bana Jelačića 1
Božo Galić
Župan Vukovarsko-srijemske županije
Vukovar – Županijska 9

 

Uredovna obavijest:

Ministarstvo kulture RH, Zagreb, Runjaninova ul. 2

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU RH, Zagreb, Miramarska 22

Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Zagreb, Donje Svetice 38

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 6

Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14

Matica Hrvatska, Zagreb, Ulica Matice Hrvatske 2

Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti, Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11

 

Cijenjeni i uvaženi g. gradonačelniče,

Evo, dostavljam Vam svoje prve dvije knjige o velikom hrvatskom slikaru, vinkovčaninu, Zdravku Dučmeliću, a koje sam složio pod naslovom “Leksikon suradnika Almanaha hrvatskih sveučilištaraca – Knjiga sedma: Zdravko Dučmelić, 1. dio” (i osma, 2. dio). Knjige su dokumentacijske i isključiva im je svrha obavijestiti, Urbi et Orbi,  tko je bio i što je dao Zdravko Dučmelić, a slijedom toga da  se, njemu u čast, a hrvatskom puku na korist, uoči potrebitost podizanja Spomen galerije “Dučmelić” u Vinkovcima.

Knjige niukoliko nisu polemične. Uostalom, ja nisam likovni kritičar, niti sam povjesničar umjetnosti, nego sam samo “suhi” financijski revizor, ali koji itekako umije reći tko je tko, što je što, i to nepogrješivo slijedeći pravilo koje kaže da su dva i dva uvijek četiri. Bez obzira o kome je riječ i s kojim se razlogom nešto čini.

Inicijativni odbor za podizanje Spomen galerije “Dučmelić” održao je u Vinkovcima 20. prosinca 2018. godine radni sastanak. Neki od njegovih članova izravno su Vas informirali o njemu i njegovim zaključcima, a i ja kao njegov tajnik pismeno. Nakon toga sam Vas i telefonski nazvao. Nije Vas bilo, bili ste u Zagrebu, ali mi je Vaša tajnica rekla da ćete me nazvati. Niste to učinili, kao što ste Vi (a i g. župan) ignorirali i ranija moja pisma na ovu temu.

Šutite. Zašto? Pretpostavljam da bi u pitanju mogla biti jedna od ovih mojih pretpostavki:

  1. Možda Vas uopće ne zanima hrvatska kultura?
  2. Možda su Vam mrski ljudi poput Zdravka Dučmelića?
  3. Možda smo zadanu letvicu postavili previsoko, za “Vaš skok”?

Nu, meni osobno je svejedno, što je da je, ja sam svoju zadaću obavio. Moje knjige mogu čekati na bolja vremena, jer nije bez razloga Bog uspostavio načelo da jedni dolaze iza drugih.

Recite zato otvoreno, jeste li Vi oni koji ste u stanju, i voljni, poduprijeti ovaj projekt ili da čekamo nekog drugog?

Ako jeste, u svakom trenutku Vam stojim na raspoložbi.

S poštovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun
ovlašteni financijski revizor

« Older posts

© 2019 Hrvatska uljudba

Proudly powered by KlukasPočetak ↑